PRVI ZADATAK PRIVILEGOVANE AGRARNE BANKE: REFINANSIRANJE ZEMLJORADNIČKIH DUGOVA

Stručni prilozi
Autor: Prof. dr Dragana Gnjatović
Ključne reči: hipotekarni zajmovi, konverzija dugova, Privilegovana agrarna banka

Rezime: Prvi i najvažniji zadatak Privilegovane agrarne banke bio je da seljacima daje hipotekarne kredite, da bi isplatili nominalno kratkoročne dugove koje su nagomilali kod akcionarskih banaka i privatnih lica. Da bi dobili nove zajmove za isplatu starih, zemljoradnici su stavljali pod hipoteku jedine izvore svoje egzistencije: ziratno zemljište, bašte, povrtnjake, livade, pašnjake, vinograde, voćnjake, šume. Sada su to mogli da čine i mali posednici na području važenja srpskih zakona jer je vlada generala Petra Živkovića u tu svrhu donela zakonsku normu o ukidanju zaštite okućja od prodaje za dug, koja će važiti samo za hipotekarne dužnike Privilegovane agrarne banke. Zvuči paradoksalno to što je država ukinula vekovnu zaštitu okućja baš kada je seljak morao da jamči svojim imanjem redovnu otplatu hipotekarnih zajmova koji nisu bili namenjeni u produktivne svhe već za konverziju dugova. Međutim, ni ova specijalna zakonska mera nije pomogla Privilegovanoj agrarnoj banci da ispuni svoj prvi zadatak. Ukidanje zaštićenog zemljišnog minimuma bio je neophodan ali ne i dovoljan uslov za njeno nesmetano hipotekarno poslovanje na čitavoj teritoriji zemlje. U uslovima opšte ekonomske i finansijske krize, Banka nije bila u stanju da nađe svež kapital za kreditiranje svih onih zemljoradnika koji su od nje tražili hipotekarne zajmove.

Vrh strane
Vrh strane